SVETSKI DAN KNjIGE I AUTORSKIH PRAVA: Knjiga i stvaralaštvo mašina

Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ poziva vas da povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava 23. aprila od 10 časova u sali na prvom spratu Biblioteke prisustvujete programu „Knjiga i stvaralaštvo mašina: od kompjuterske poezije signalizma do robota novinara i mašinske haiku poezije“.

Knjiga i stvaralaštvo mašina: od kompjuterske poezije signalizma do robota novinara i mašinske haiku poezije

 

Pozdravna reč

prof. dr Aleksandar Jerkov

upravnik Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“

 

Haiku poezija i mašine autori

prof. dr Ljiljana Marković

Filološki fakultet

Haiku poeziju čita

Tacuja Hirano


Preteče: kompjuterska poezija signalizma

prof. dr Milivoje Pavlović

Fakultet za kulturu i medije

 

Autorska prava i stvaralaštvo mašina

Svetlana Jovanović

Fakultet organizacionih nauka

 

Roboti novinari

Tamara Vučenović

Filološki fakultet, Radio Beograd, RTS

 

 

U poslednjih godinu dana tekstovi čiji su autori mašine postali su dostupni u obimu i kvalitetu koji je do nedavno bio nezamisliv, a dinamika trenda razvoja ove oblasti čini je veoma važnom temom za razmatranja knjige i tekstualnosti danas. Visoko strukturirane tekstove, koje generiše softver na osnovu numeričkih podataka i tekstualnih formi koje su kreirali metapisci, danas je gotovo nemoguće razlikovati od tekstova koje kreiraju ljudi. Masovnost i komercijalna dostupnost ovih mašinski generisanih tekstova u oblasti novinarstva čini temu autorstva mašina važnom za oblast informisanja, ali i ekonomije pošto otvara pitanje vrednosti veština i znanja, a time i efektivnosti na tržištu rada ljudi novinara. Lakoća kreiranja mašina – botova, koji na osnovu dostupnih korpusa tekstova kreiraju haiku poeziju, ukazuje na potrebu preispitivanja mnogih aspekata kreativnosti u svetlu mogućnosti široke primene informacionih i komunikacionih tehnologija u oblasti automatizacije intelektualnih poslova. 


Najzad, autorstvo mašina koje je danas realnost otvara pitanja u mnogim sferama koje nisu direktno vezane za knjigu i tekstualnost, ali su važni elementi njihovog okruženja. Autorska prava na tekstove koje su kreirale mašine i pitanja plagijarizma i etike moraju se ubrzano razmatrati naročito imajući u vidu mogućnosti autorstva timova sastavljenih od ljudi i mašina. Preteče modernih trendova mašinskog autorstva ispoljene u vidu eksperimenata sa kompjuterskom poezijom u okviru pokreta signalizma imaju izuzetan značaj u kontekstu pozicioniranja kulturnog i naučnog nasleđa Srbije u odnosu na savremene tendencije razvoja knjige i tekstualnosti.