Овај вебсајт представља архиву старог вебсајта Универзитетске библиотеке који је био у функцији до 2013. године и од тада се не ажурира. Молимо Вас да посетите вебсајт unilib.rs на ком можете пронаћи актуелне информације и изворе. Хвала!
You are visiting an archived website of the University Library in Belgrade that was functional up until 2013 and is not being updated since. Please visit unilib.rs for current information and resources. Thank you!
Vremeplov

1838.

Univerzitetska biblioteka «Svetozar Marković», vodi poreklo od Biblioteke Liceja Kneževine Srbije. Licej je osnovan 1838. godine i imao je biblioteku koju su koristili profesori i đaci Liceja i učenici Beogradske gimnazije. Fondove su sačinjavali pokloni domaćih i stranih darodavaca i obavezni primerak Kneževine Srbije. Licej Kneževine Srbije je 1863. prerastao u Veliku školu koja je imala centralnu i seminarske biblioteke. Kada je 1905. godine Velika škola prerasla u Univerzitet, centralna biblioteka je rasformirana, jer Univerzitet nije imao odgovarajući prostor i sredstva. Postojeći fond je podeljen seminarima odgovarajućih fakulteta. Ubrzo se uvidelo da je Univerzitetu ipak potrebna jedna opšta naučna biblioteka, ali izbijanje Balkanskih i Prvog svetskog rata odložili su njeno osnivanje.

1921.

Odlukom Filozofskog fakulteta, koju je potvrdio Senat Univerziteta, Univerzitetska biblioteka je osnovana januara 1921. godine. Ubrzo nakon toga, maja 1921. godine, Uroš Džonić je imenovan za upravnika Univerzitetske biblioteke, kojoj su privremeno date prostorije na Filozofskom fakultetu. One su uskoro postale nedovoljne za veliki broj knjiga koje su kao pomoć iz zemlje i inostranstva pristizale ratom opustošenom Beogradskom univerzitetu.

Na inicijativu poslanika Kraljevine SHS u Vašingtonu, dr Slavka Grujića, Karnegijeva zadužbina koja je do tada već izgradila čitav niz biblioteka u svetu, odlučila je da odobri 100 000 dolara za gradnju i opremanje jedne biblioteke u Beogradu. Izaslanik Karnegijevog fonda za mir, Lio Kepser, je došao u Beograd februara 1921. na završne pregovore sa Odborom za podizanje biblioteke. Tom prilikom je dogovoreno da se podigne zgrada koja će potpuno zadovoljiti potrebe Univerziteta za narednih pola veka, a da Univerzitet preuzima na sebe obavezu da je opremi. Grad Beograd je Univerzitetu ranije poklonio zemljište nekadašnjeg trkališta na kojem je planirano podizanje univerzitetskog kompleksa, te je rešeno da se tu podigne i biblioteka. Projekat su uradili članoviOdbora, profesori univerziteta Dragutin Đorđević i Nikola Nestorović.

Početak gradnje svečano je obeležen 23. juna 1921, kada je prestolonaslednik regent Aleksandar postavio povelju na pergamentu u temelj zgrade, u prisustvu patrijarha Dimitrija, ministra prosvete Svetozara Pribićevića, rektora Slobodana Jovanovića i predstavnika univerziteta, američkog ambasadora Persivala Dodža, predstavnika Karnegijevog fonda Lia Kepsera, Beogradske opštine i drugih visokih zvanica. Zgrada je građevinski završena i primljena februara 1923, ali sredstva za instalacije i opremu su iz sredstava državnog budžeta sukcesivno obezbeđivana i trošena sve do 1926.

1926.

Biblioteka je svečano otvorena na dan sv. Ćirila i Metodija, 24. maja 1926. godine. Profesor Uroš Džonić ostao je na položaju upravnika do početka Drugog svetskog rata. U radu mu je pomagao Bibliotečki odbor, čiji je predsednik bio profesor Filozofskog fakulteta Pavle Popović, a članovi predstavnici svih fakulteta. Glavni zadatak Biblioteke bio je "da kao samostalna univerzitetska ustanova pomaže negovanje nauke i u svojstvu naučne biblioteke posluži ne samo studentima i profesorima Beogradskog univerziteta, već i svima onima koji se bave naukom".

1946.

Za vreme Drugog svetskog rata Biblioteka nije radila sa publikom, deo zgrade zauzela je nemačka vojska, no zgrada i fondovi su uglavnom sačuvani. Povodom proslave stogodišnjice rođenja Svetozara Markovića 1946. godine, Biblioteka je dobila današnji naziv: Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković".

1975.

Prilikom projektovanja zgrade Biblioteke, planirani su magacini za 300.000 svezaka, no bibliotečki fond je veoma brzo rastao, tako da 1975. godine dostiže preko milion. Preopterećenje je dovelo i do oštećenja i pucanja zgrade. Sedamdesetih godina počele su pripreme za sanaciju, dogradnju i adaptaciju Biblioteke. S obzirom na to da Biblioteka ima status spomenika kulture, što ne dopušta bilo kakve izmene u spoljašnjoj i unutrašnjoj arhitekturi, odlučeno je da se izgradi podzemni magacin na dva nivoa, koji bi imao kapacitet dovoljan za još najmanje 50 godina. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda predao je investiciono-tehničku dokumentaciju 1980. godine, a radovi su započeti 1984. Radovi su trajali veoma dugo, jer se ispostavilo da temelji nisu adekvatni i da se cela zgrada mora postaviti na armirane betonske šipove, što je i učinjeno.

1996.

Uprava Biblioteke je 1996. godine donela odluku da se fondovi presele u novoizgrađene magacine iako oni tehnički nisu bili primljeni, jer je smeštaj novih publikacija postao nemoguć. Posle preseljenja fonda, sredstvima grada Beograda obnovljena je fasada zgrade, sanirana krovna konstrukcija i postavljena ograda. Deo ispražnjenih magacinskih prostorija je adaptiran za rad korisnika i zaposlenih u Biblioteci.

2005.

Sredstvima dugogodišnjeg korisnika biblioteke, sudije u penziji Dušana Korlata, bivši magacin od 200 kvadratnih metara je 2005. adaptiran za čitaonicu. Grad Beograd je 2006. finansirao zamenu grejne instalacije i prilaza za korisnike sa hendikepom.

2007.

Sredstvima donacije U.S. Steel Serbia, koji nastavljaju tradiciju Karnegijevih čeličana, urađena je 2007. sanacija i adaptacija Studentske čitaonice i prostora za korisnike u prizemlju, a u holu na prvom spratu je napravljen prostor za izložbe i za održavanje manjih skupova i predavanja.