Овај вебсајт представља архиву старог вебсајта Универзитетске библиотеке који је био у функцији до 2013. године и од тада се не ажурира. Молимо Вас да посетите вебсајт unilib.rs на ком можете пронаћи актуелне информације и изворе. Хвала!
You are visiting an archived website of the University Library in Belgrade that was functional up until 2013 and is not being updated since. Please visit unilib.rs for current information and resources. Thank you!
Fond retkosti

U fondu retkosti smeštene su rukopisne, stare i retke štampane knjige, stari časopisi i novine, arhivska zbirka, zbirka karata.

Zbirka rukopisnih, ćirilskih i orijentalnih knjiga, od neprocenjive je vrednosti.

Od ćirilskih rukopisa, kojih sa odlomcima ima 90, najstariji su oni iz 13. veka: odlomak Apostol jevanđelja, pisan na koži, i Psaltir naden u selu Pečari kod Bele Crkve u Raškoj. Od brojnih ćirilskih rukopisa pisanih u 14, 15, 16. i 17. veku, najznačajniji su Minej za mart-april iz 1344-1345. godine, najstariji sačuvani prepis Pohvale Sv. Simeunu i Sv. Savi od Teodosija iz druge polovine 14. veka, Četvorojevanđelje iz druge polovine 15. veka, baranjski rukopis Dušanovog zakonika sa početka 16. veka, Panegirik pisan 1595. godine u manastiru Sv. Trojice kod Pljevalja i dr.

U zbirci rukopisa na orijentalnim jezicima, kojih je ukupno 397 u 633 knjige, najveći broj je na arapskom (498), na osmanskom (126) i persijskom jeziku (9). Najstariji rukopis datira iz 1206. godine. Uglavnom nastali na našoj teritoriji, ovi rukopisi većinom su iz oblasti prava, istorije, književnosti, filozofije itd. Svi rukopisi iz ove zbirke su skenirani i uključeni u elektronski katalog Biblioteke i u evropsku elektronsku biblioteku Europeana Libraries.

Od najstarijih štampanih knjiga iz 15. veka, inkunabula, treba pomenuti Oktoih prvoglasnik i Psaltir sa posledovanjem iz Cetinjske štamparije iz 1494. godine, i Biblia Latina iz Nirnberga iz 1477. godine, koja je ručno ukrašena. Značajna je zbirka knjiga iz 16. veka (srbulja), štampanih u Veneciji, Gračanici, Sebešu, Mileševi, Mrkšinoj crkvi, Skadru, Trgovištu i Beogradu. Od ovih izdanja naročito vredan je primerak Oktoiha, štampan u Gračanici 1539. godine, koji ima izvanredno retku ilustraciju, drvorez meloda sa manastirom Gračanicom na prvom listu. Isto tako značajan i dobro očuvan je primerak Četvorojevanđelja, štampan u Beogradu 1552. godine.

Veliki je broj knjiga na stranim jezicima, među njima su: prvo izdanje dela Marka Marulića na latinskom De institutione bene vivendi, koje je štampano u Veneciji 1506, delo Chronicorum turcicorum, štampano u Frankfurtu na Majni 1578, sa gravirom Beogradske tvrđave, Ptolomejeva La Geografia, štampana u Veneciji 1574, Il regno degli Slavi Mavra Orbina iz 1601. godine, čuveni Merkatorov Atlas, štampan u Amsterdamu 1630, koji sadrži i mapu Srbije, itd.

Od brojnih knjiga iz 18. veka, treba pomenuti Stematografiju Hristifora Žefarovića štampanu u Beču 1741, Latinski bukvar Zaharija Orfelina (Venecija, 1767), Život i priključenija Dositeja Obradovića (Lajpcig, 1783), Istoriju raznih slovenskih naroda Jovana Rajića (Beč, 1794), prvi srpski časopis - Slaveno-serbski magazin Zaharija Orfelina objavljen u Veneciji 1768. i prve srpske novine - Slaveno-serbske vjedomosti, štampane u Beču 1792-1794.

Naročito je veliki broj naših knjiga iz 19. veka: Vukova Pjesnarica i Pismenica, (Beč, 1814), prva izdanja Đure Daničića, Branka Radičevića, Njegoša, Petra Preradovića, Svetozara Markovića kao i jedino sačvano originalno izdanje Ustava knjaževstva Serbije, tzv. Sretenjskog ustava, izdato u Kragujevcu 1835. godine.

Od periodičnih izdanja sačuvani su: Zabavnik Dimitrija Davidovića za 1834, Srpske Novine od početka izlaženja u Kragujevcu, 1834, Novine serbske koje su izlazile u Beču od 1813, pod uredništvom Davidovića i Frušića, Šumadinka Ljube Nenadovića za 1850, Danica ilirska, Ljudevita Gaja iz 1836, štampana u Zagrebu i mnogi drugi.

Dragocena je i arhivska zbirka, koja sadrži pisma i dokumenta nastala od kraja 17. do 20. veka. Najveći deo ove zbirke čini lična prepiska znamenitih ličnosti, sa oko 4.000 jedinica i oko 22.000 ispisanih strana.

Zbirka geografskih karata i atlasa sadrži stare mape, na kojima su prikazani i naši krajevi. Od starih karti posebnu pažnju privlače bakrorezi - planovi Beograda iz 18. veka.

Proces digitalizacije najvrednijih retkih publikacija i arhivske građe je u toku, i one se sukcesivno uključuju u digitalni repozitorijum i elektronski katalog Biblioteke.