Izložene su knjige o Prvom srpskom ustanku iz
fonda Odeljenja retkosti Univerzitetske biblioteke – zapisi Vuka Stefanovića
Karadžića objavljeni u „Danici”, dela Leopolda Rankea, Dositeja Obradovića,
Jovana Hadžića, Lazara Arsenijevića-Batalake, Nikolaja Fedoroviča Dubrovina,
Petra Radovanovića, Alekse Ivića. Posebno je zanimljivo pismo književnika
Joakima Vujića koji, posle boja na Mišaru, 15. avgusta 1806. godine, javlja iz Zemuna svom prijatelju „da su Turci
kod Šabca od Servijanaca skoro sa svim pobijeni, i da često vidim ih kako po
Savi mrtvi plivaju sa njiovim konjima.”
Zainteresovani građani mogu svakog radnog dana
od 8 do 20 časova da posete izložbu, a stručno vođenje kroz izložbu obezbeđeno
je radnim danima od 8 do 14 časova. Izložba će biti otvorena od 14. do 28.
februara 2013.
O Sretenjskom ustavu
Dan državnosti Srbije je spomen na dan kada je
na zboru u Orašcu 1804. godine Karađorđe Petrović izabran za vođu ustanika, što
se smatra za trenutak početka Prvog srpskog ustanka, kao i na dan kada je na
skupštini u Kragujevcu 1835. godine prvi put donet najviši opšti pravni akt
srpske države – Sretenjski ustav. Prvi srpski ustanak je, bez sumnje, presudni
događaj u istoriji srpske nacije, jer sa njime nastaje i moderna srpska država.
Sretenjski ustav, čiji je autor Dimitrije
Davidović, izdavač prvih srpskih dnevnih novina (Novine serbske), nije značajan samo kao prvi, već i kao ustav koji
se, za svoje vreme, odlikovao modernošću i liberalizmom, neočekivanim u
polusamostalnoj državi koja je jedva zakoračila u procese političke, privredne
i kulturne izgradnje. Mada je Prvi srpski ustanak posle devet godina završen
vojnim porazom i mada je Sretenjski ustav posle mesec dana bio ukinut, oni
svejedno ostaju temelji moderne srpske državnosti, zato što su nakon sloma 1813. godine usledile nove oružane i diplomatske borbe za autonomiju i nezavisnost
i zato što su nakon Sretenjskog došli novi ustavi, koji su Srbiju sve više
približavali idealu pravne i demokratske države.